Novosti

Svjetski dan fotografije

Dana 19. kolovoza 1839. fizičar Francois Arago predstavio je „dagerotipiju“, prvi fotografski postupak za razvijanje slika, na Akademiji znanosti i vizualnih umjetnosti u Parizu.

Stoga je upravo tog dana cijelo čovječanstvo počelo ovjekovječivati trenutke, detalje i upisivati ih kroz blendu u procesu koji se od tada nesmetano nastavlja.

Ali povijest treba poštovati, uvijek i u svakom slučaju: poštovati uspomenu na nju, onu istu uspomenu koju zahvaljujući fotografiji možemo sačuvati netaknutom do najsitnijih detalja.

Bilo je to davne 1826. godine kada je Joseph Nicéphore Niépce uspio snimiti prvu fotografiju na svijetu putem camere obscure (lat. mračna komora). Odnosno, uspio je ne samo snimiti sliku, već ju je i pričvrstiti na fizičku podlogu. Rezultat je vrlo poznata heliografija na kositrenoj ploči, „Pogled s prozora u Le Grasu“ (na francuskom „La cour du dolmaine du Gras“), još uvijek netaknuta.

Niépce je počeo surađivati ​​1829. godine s Louisom Daguerreom na daljnjem razvoju ovog izuma, ali je preminuo četiri godine nakon početka suradnje i Daguerre je morao sam poboljšati ovaj novi postupak sve do datuma kada se slavi njegov izum kakvog danas poznajemo.

Camera obscura

Nova umjetnost

Od 2010. godine, zahvaljujući australskom fotografu Korske Ara, Svjetski dan fotografije obilježava se svakog 19. kolovoza.

Ne tako dugo smatrana umjetnošću u svim pogledima, fotografija sažima svoju važnost počevši od same etimologije riječi: od grčkog „phos“, svjetlo i „graphé“, pisanje/crtanje, doslovno znači „pisanje/crtanje svjetlom“.

Mnogo je umjetnika koji su vremenom odlučili svoj život posvetiti fotografiji, počevši pisati ​​stranice vezane uz modu, umjetnost, ples, predstave u kazalištu koje nas i danas uspiju oduševiti.

Od svih povijesnih razdoblja, upravo je nadrealizam – oko 1920. godine – iskoristio najposebniji način fotografiranja, t.j. približavanjem elemenata koji su paradoksalno udaljeni jedni od drugih i lišeni svakog značenja, s namjerom da impresioniraju poruke vezane uz naše najdublje i skriveni emocije.

Sloboda, ključna riječ fotografa nadrealizma – od kojih pamtimo slavnog Man Raya –, sloboda koju pokrećemo i želimo kroz manifestaciju podsvijesti koju je nemoguće racionalno shvatiti, ali koja je postala izuzetna zahvaljujući ljudskoj psihi kada je čak i objašnjiva kroz snove.

Autor fotografije: Samantha Jade Royds

Fotografija: Man Ray

Dakle, govoreći o fotografiji i njezinim eksponentima doista riskiramo da se izgubimo u labirintu označitelja i značenja, jer upravo je sloboda tumačenja svake slike koja se pred nama pojavi prema individualnim emocijama i svijesti ta koja dovodi ovu umjetnost do toga da ona igra glavnu ulogu i u digitalizaciji.

Zapravo, kroz nove tehnološke uređaje više ništa ne ispisujemo, već svoja sjećanja pohranjujemo u digitalne medije, s rizikom da zauvijek izgubimo njihovu prisutnost i emocije.

Upravo iz tog razloga svake godine BiHoliday naselja podržavaju zajedničku misao: pogledati nebo, utisnuti uspomene, snimiti emocije da bi ih naknadno učinile još stvarnijima i osjetljivijima zahvaljujući pravom ispisu: koji će preći iz ruke u ruku; koji se može dodirnuti i pogledati; koji neće ostati samo uspomena već će postati stranica koja se beskrajno ispisuje. Bilo da se radi o podučavanju i pripovijedanju; zborna priča o tome što smo zaista imali dovoljno sreće – to je uvijek nada – da doživimo u našim pojedinačnim ili zajedničkim životima.

Ponekad je dovoljan jedan „klik“, bez ijedne riječi. Odaberite odmah svoju omiljenu fotografiju! Možda će to biti ona koju još niste snimili…